1. UN-ov program zaštite okoliša: Trećina zemalja nema zakonske standarde kvalitete vanjskog zraka
Program Ujedinjenih naroda za okoliš u izvješću o procjeni objavljenom danas navodi da jedna trećina zemalja svijeta nije donijela nikakve pravno provedive standarde kvalitete vanjskog (ambijentalnog) zraka. Tamo gdje takvi zakoni i propisi postoje, relevantni standardi uvelike se razlikuju i često nisu u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Osim toga, najmanje 31% zemalja koje su sposobne uvesti takve standarde kvalitete vanjskog zraka još nije usvojilo nikakve standarde.
UNEP-ovo izvješće „Kontrola kvalitete zraka: Prva globalna procjena zakonodavstva o onečišćenju zraka“ objavljeno je uoči Međunarodnog dana čistog zraka i plavog neba. Izvješće je pregledalo zakonodavstvo o kvaliteti zraka 194 zemlje i Europske unije te istražilo sve aspekte pravnog i institucionalnog okvira. Procijeniti učinkovitost relevantnog zakonodavstva u osiguravanju da kvaliteta zraka zadovoljava standarde. Izvješće sažima ključne elemente koji bi trebali biti uključeni u sveobuhvatni model upravljanja kvalitetom zraka koji treba uzeti u obzir u nacionalnom zakonodavstvu i pruža temelj za globalni ugovor koji potiče razvoj standarda kvalitete vanjskog zraka.
Prijetnja zdravlju
SZO je identificirala onečišćenje zraka kao pojedinačni ekološki rizik koji predstavlja najveću prijetnju ljudskom zdravlju. 92% svjetske populacije živi na mjestima gdje razina onečišćenja zraka prelazi sigurne granice. Među njima, žene, djeca i starije osobe u zemljama s niskim prihodima trpe najozbiljniji utjecaj. Nedavne studije također su pokazale da može postojati korelacija između vjerojatnosti nove zaraze koronavirusom i onečišćenja zraka.
U izvješću se ističe da iako je WHO izdao smjernice o kvaliteti vanjskog zraka, ne postoji koordinirani i jedinstveni pravni okvir za provedbu tih smjernica. U najmanje 34% zemalja kvaliteta vanjskog zraka još nije zaštićena zakonom. Čak i u onim zemljama koje su uvele relevantne zakone, relevantne standarde je teško usporediti: 49% zemalja svijeta u potpunosti definira onečišćenje zraka kao vanjsku prijetnju, geografska pokrivenost standarda kvalitete zraka varira, a više od polovice zemalja dopušta odstupanja od relevantnih standarda.
Dug je put pred nama
Izvješće je istaknulo da je odgovornost sustava za postizanje standarda kvalitete zraka na globalnoj razini također vrlo slaba - samo 33% zemalja zakonski obvezuje poštivanje standarda kvalitete zraka. Praćenje kvalitete zraka ključno je za saznanje jesu li standardi ispunjeni, ali najmanje 37% zemalja/regija nema zakonske zahtjeve za praćenje kvalitete zraka. Konačno, iako onečišćenje zraka ne poznaje granice, samo 31% zemalja ima pravne mehanizme za rješavanje prekograničnog onečišćenja zraka.
Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izjavila je: „Ako ne poduzmemo nikakve mjere kako bismo zaustavili i promijenili status quo da onečišćenje zraka uzrokuje 7 milijuna preuranjenih smrti svake godine, do 2050. godine taj bi broj mogao porasti za više od 50%.“
Izvješće poziva na uvođenje strogih zakona i propisa o kvaliteti zraka, uključujući uvođenje ambicioznih standarda onečišćenja zraka u zatvorenom i na otvorenom prostoru, poboljšanje pravnih mehanizama za praćenje kvalitete zraka, povećanje transparentnosti, značajno jačanje sustava za provedbu zakona i poboljšanje odgovora na nacionalne mehanizme koordinacije politika i propisa za prekogranično onečišćenje zraka.
2. UNEP: Većina rabljenih automobila koje razvijene zemlje izvoze u zemlje u razvoju su vozila koja zagađuju okoliš
Izvješće koje je danas objavio Program Ujedinjenih naroda za okoliš ističe da su milijuni rabljenih automobila, kombija i malih autobusa izvezenih iz Europe, Sjedinjenih Država i Japana u zemlje u razvoju obično loše kvalitete, što ne samo da dovodi do pogoršanja onečišćenja zraka, već i ometa napore u borbi protiv klimatskih promjena. Izvješće poziva sve zemlje da popune trenutne praznine u politici, ujedine minimalne standarde kvalitete za rabljene automobile i osiguraju da su uvezeni rabljeni automobili dovoljno čisti i sigurni.
Ovo izvješće pod nazivom „Rabljeni automobili i okoliš - globalni pregled rabljenih lakih vozila: tok, opseg i propisi“ prvo je istraživačko izvješće ikad objavljeno o globalnom tržištu rabljenih automobila.
Izvješće pokazuje da je između 2015. i 2018. godine globalno izvezeno ukupno 14 milijuna rabljenih lakih vozila. Od toga je 80% otišlo u zemlje s niskim i srednjim dohotkom, a više od polovice u Afriku.
Izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen izjavila je da je čišćenje i reorganizacija globalne flote primarni zadatak postizanja globalnih i lokalnih ciljeva u pogledu kvalitete zraka i klime. Tijekom godina sve se više rabljenih automobila izvozi iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju, ali budući da je povezana trgovina uglavnom neregulirana, većinu izvoza čine vozila koja zagađuju okoliš.
Naglasila je da je nedostatak učinkovitih standarda i propisa glavni uzrok odlaganja napuštenih, zagađujućih i nesigurnih vozila. Razvijene zemlje moraju prestati izvoziti vozila koja nisu prošla vlastite ekološke i sigurnosne inspekcije i više nisu prikladna za vožnju cestama, dok bi zemlje uvoznice trebale uvesti strože standarde kvalitete.
Izvješće je istaknulo da je brzi rast vlasništva automobila glavni čimbenik koji uzrokuje onečišćenje zraka i klimatske promjene. Globalno, emisije ugljikovog dioksida povezane s energijom iz prometnog sektora čine otprilike četvrtinu ukupnih globalnih emisija. Konkretno, zagađivači poput finih čestica (PM2.5) i dušikovih oksida (NOx) koje emitiraju automobili glavni su izvori onečišćenja zraka u urbanim područjima.
Izvješće se temelji na dubinskoj analizi 146 zemalja, a utvrđeno je da dvije trećine njih imaju „slabu“ ili „vrlo slabu“ razinu politika kontrole uvoza rabljenih automobila.
U izvješću se također ističe da zemlje koje su uvele kontrolne mjere (posebno starost vozila i standarde emisija) na uvoz rabljenih automobila mogu nabaviti visokokvalitetne rabljene automobile, uključujući hibridna i električna vozila, po pristupačnim cijenama.
Izvješće je pokazalo da su tijekom razdoblja istraživanja afričke zemlje uvezle najveći broj rabljenih automobila (40%), zatim istočnoeuropske zemlje (24%), azijsko-pacifičke zemlje (15%), zemlje Bliskog istoka (12%) i latinoameričke zemlje (9%).
U izvješću se ističe da će rabljeni automobili loše kvalitete također uzrokovati više prometnih nesreća. Zemlje poput Malavija, Nigerije, Zimbabvea i Burundija koje provode „vrlo slabe“ ili „slabe“ propise o rabljenim automobilima također imaju visok broj smrtnih slučajeva u prometu. U zemljama koje su formulirale i strogo provode propise o rabljenim automobilima, domaći vozni parkovi imaju veći faktor sigurnosti i manje nesreća.
Uz podršku Fonda Ujedinjenih naroda za sigurnost cestovnog prometa i drugih agencija, UNEP je promovirao pokretanje nove inicijative posvećene uvođenju minimalnih standarda za rabljene automobile. Plan se trenutno prvenstveno fokusira na Afriku. Mnoge afričke zemlje (uključujući Maroko, Alžir, Côte d'Ivoire, Ganu i Mauricijus) uspostavile su minimalne standarde kvalitete, a mnoge druge zemlje pokazale su interes za pridruživanje inicijativi.
U izvješću se ističe da je potrebno više istraživanja kako bi se detaljnije objasnio utjecaj trgovine rabljenim vozilima, uključujući utjecaj teških rabljenih vozila.
Vrijeme objave: 25. listopada 2021.